Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Društveni ugovor

14.8.2014, , Izvor: Verlag Dashöfer

8.1.1 Društveni ugovor

dipl. iur. Dragutin Glujić i skupina autora

Koji su načini osnivanja društva?

Osnivanje društva

Društvo se osniva na temelju ugovora kojeg sklapaju osnivači (društveni ugovor). Svi osnivači moraju potpisati Društvo sa više osnivača osniva se na temelju društvenog ugovora koji se sklapa u obliku javnobilježničkog akta. Ako je samo jedan osnivač društva, onda društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača ovjerena kod javnog bilježnika. Svi osnivači društva moraju biti prisutni kod potpisivanja društvenog ugovora kod javnog bilježnika. Punomoćnici potpisuju ugovor umjesto osnivača društva (poslovno sposobne fizičke osobe) moraju imati ovjerenu punomoć kod javnog bilježnika. Zakonski zastupnici (koji zastupaju poslovno nesposobne fizičke osobe ili maloljetne osobe) zastupaju te osobe po zakonu donesenim rješenjima i ne trebaju posebnu punomoć za zastupanje.

Kakav je sadržaj društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva?

Društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva mora sadržavati:

  • Ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalište osnivača, a ako je osnivač fizička osoba i njen porezni broj,

  • Tvrtku i sjedište društva,

  • Predmet poslovanja društva,

  • Ukupni iznos temeljnog kapitala te iznos svakog pojedinačnog uloga osnivača, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisati i naznačiti njihova vrijednost,

  • Odredbe o tome osniva li se društvo na određeno ili na neodređeno vrijeme,

  • Prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplata svojih uloga, te

Ime društva

Ništave su odredbe društvenog ugovora odnosno izjave o osnivanju društva koje su protivne odredbama ovog članka. U članku 388. Z.T.D. propisani jeminimalno obvezni sadržaj društvenog ugovora bez kojeg su ništave odredbe društvenog ugovora ukoliko su protivne minimalnim odredbama. U praksi ime društva (tvrtke) može biti prezime ili ime jednog ili više osnivača (Gavrilović, Bata, Marica i dr.) ili kratke složenice (Nama, Varteks i dr.) s time da se mora označiti i riječ d.o.o., tako da u praksi puni naziv tvrtke glasi Gavrilović d.o.o. za preradu i prodaju mesnih proizvoda, skraćenica glasi Gavrilović d.o.o., s time da se mora označiti i sjedište tvrtke. Kod nas je napušteno označavanje predmeta poslovanja društva šiframa tako da osnivači odabiru predmet poslovanje društva na temelju članka 32. Z.T.D.:

  • Predmet poslovanja trgovačkog društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti,

  • Dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva,

  • Trgovačko društvo može obavljati djelatnost ili djelatnosti koji čine predmet njegova poslovanja upisan u trgovačkom registru. Nakon što registarskom sudu podnese odluku nadležnog upravnog organa kojim se utvrđuje da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti,

  • Ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisano da im mogu obavljati samo određeni oblici trgovačkog društva te za pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta državnog organa ili neke institucije, takve djelatnosti mogu obavljati samo trgovačka društva za koje je to zakonom određeno, odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt državnog organa ili institucije.

Ovdje se mora razlikovati razlika između predmeta poslovanja i djelatnosti. Predmet poslovanja su sve one djelatnosti kojima se trgovac bavi, predmet poslovanja je zbroj svih poslovnih aktivnosti obuhvaćenih u jednoj ili više djelatnosti. Prema tome predmet poslovanja je širi pojam od djelatnosti jer djelatnost je samo naziv za određenu vrstu poslova. Iz članka 32. Z.T.D. proizlazi da je napušteno određivanje poslovanja d.o.o. šiframa već se to sada čini na osnovu pojedinih zakona (zakon o građevinarstvu, trgovini, prometu i slično). Iz članka 32 Z.T.D. proizlazi da je osnivačima d.o.o. dopuštena svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili suprotna moralu društva, a što u praksi proizlazi da je zakonom zabranjeno prodaja opojnih sredstava, otvaranje javnih kuća i slično. Trgovačko društvo može obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegovog poslovanja u trgovačkom registru s time da za određene poslove treba imati odluku nadležnog upravnog organa kojim se utvrđuje da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanim za obavljanje te ili tih djelatnosti (npr. Otvaranje trgovina za prodaju razne trgovačke robe).

Obveze članova društva

Za pojedine djelatnosti d.o.o. treba dobiti

Prijedlog za upis

Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor u obliku javnobilježničke isprave, ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Nakon toga osnivači podnose prijedlog za upis u trgovački registar, na osnovu članka 394. Z.T.D. kod nadležnog trgovačkog suda čija mjesna nadležnost obuhvaća mjesto u kojem se nalazi sjedište društva.

Koje su dužnosti suda kod ispitivanja prijave po registru suda?

Sud je dužan ispitati je li društvo uredno osnovano, sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj te jesu li joj priložene propisane isprave. Sud će odbiti upis društva u trgovački registar ako revizori osnivanja izjave ili ako je očigledno da izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji osnivanja kojeg je podnijela uprava nisu točni, nisu potpuni ili nisu u skladu s propisima. Isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost premeta ulaganja i prava bitno manja od visine temeljnoga uloga koji se time uplaćuje.

Zakonitost sadržaja društvenog ugovora

Iz svega naprijed navedenog proizlazi da je sud dužan ispitati da li društveni ugovor ima na zakonu propisani sadržaj, da li su priložene propisne isprave kao i da li je društveni ugovor, odnosno izjave o osnivanju (kad je osnivač jedna osoba) sačinjen u obliku javnobilježničke isprave. To je važno, jer je javni bilježnik osoba javnog povjerenja. Tako će registar odbiti upis društva ako je već prije toga upisano društvo s istovjetnim imenom što se predlaže za društvo za koje se traži upis. Isto tak registar ispituje da li prijava za upis u skladu sa sadržajem i prisilnim propisima,a što u praksi se svodi na utvrđivanje da li je plaćen temeljni kapital i dali su upisane djelatnosti dozvoljene po zakonu. Nadalje se ispituju priložene isprave, kao i sadržaj priloženih isprava, a kao bi se u praksi utvrdilo da li su svi osnivači fizičke osobe navršile 18 godina, da li zakonski zastupnici imaju priložene dokumente i punomoćnici ovjerene punomoći. Kada registar trgovačkog suda utvrdi da je prijava po zakonu utemeljena za upis u trgovački registar, donosi na temelju članka 396. Z.T.D. rješenje o odobrenju upisa d.o.o. u trgovački registar.

Kako se upisati u trgovački registar – objaviti upis?

U trgovački registar upisuje se:

  • Tvrtka, sjedište i porezni društva,

  • Ukupni iznos temeljnog kapitala,

  • Dan sklapanja društvenog ugovora,

  • Vrijeme trajanja društva, ako je ono određeno društvenim ugovorom ili izjavom o osnivanju društva,

  • Ime članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora ako ga društvo ima, njihovo prebivalište i jedinstveni matični broj građana,

  • Ovlasti za zastupanje društva,

  • Ime i prezime i porezni broj građana, odnosno tvrtka jedinog osnivača.

Pored podataka iz prethodnog članka ovog stavka objavljuju se i odredbe društvenog ugovora ili izjave o osnivanju društva o načinu kako društvo objavljuje svoja priopćenja, ako ugovor, odnosno izjava sadržava te odredbe.

Kakva je odgovornost članova društva i članova uprave društva?

Odgovornost i dužnosti članova

Ako su u osnivanju društva dani pogrešni podatci, članovi društva i članovi uprave društva kao solidarni dužnici, dužni su

Obveza podmirenja vjerovnika

Uz članove društva na isti način odgovaraju osobe za čiji su račun članovi društva preuzeli temeljne uloge. Te se osobe ne mogu pozivati na to da im nisu bile poznate okolnosti za koje je znao član društva koji je djelovao u njihovo ime ili za koje bi primjenom pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika morao znati. Društvo se ne može odreći zahtjeva iz prethodnik stavaka ovoga članka niti može o njima sklopiti nagodbu, ako je ispunjenje spomenutih obveza potrebno da bi društvo podmirilo svoje vjerovnike. To ne vrijedi u slučaju ako je onaj tko odgovara društvu insolventan ili je sa svojim vjerovnicima sklopio nagodbu da bi izbjegao otvaranje stečaja ili je njegova obveza plaćanja naknade uređena stečajnim planom. Zahtjev društva zastarijeva za pet godina a zastara počinje teći od dana upisa u sudski registar, a ako je radnja koja dovodi do odgovornosti za štetu učinjena nakon toga upisa, od dana kada je učinjena.

Oštećen temeljni kapital društva

Ovaj članak sankcionira slučaj kada je tijekom postupka o osnivanju društva

Kakvi su pravni odnosi između društva i članova?


Svaki je član dužan u skladu s društvenim ugovorom i odlukama organa društva uplatiti dio temeljnog kapitala koji je preuzeo (temeljni ulog). Svi su članovi dužni temeljne uloge u novu uplatiti u srazmjeru s njihovim preuzetim temeljnim ulozima, ako drugačije nije određeno društvenim ugovorom ili odlukama organa društva. Društvo ne može pojedinim članovima odgoditi, olakšati niti ih osloboditi od obveze da uplate temeljni ulog, a ne može ni svoju tražbinu s naslova uplate uloga prebiti s tražbinom protiv društva. Na stvari i na pravu koji se unose kao ulog ne može se za tražbinu koja se ne odnosi na predmet unosa ostvariti pravo zadržavanja. To se na odgovarajući način primjenjuje i na uplate u gotovini.

Oslobađanje obveze uplate uloga

Smanjenjem temeljnog kapitala društva članovi se mogu osloboditi obveze da uplate ulog. Član društva dužan je odmah po proteku roka koji je tamo naveden izvijestiti registarski sud o tome koju je od propisanih mjera poduzeo i pružiti dokaz da je to učinio. Ne postupi li tako, registarski sud će ga pozvati da to učini u roku koji mu za to odredi. Ako član društva ne ispuni svoju propisanu obvezu ni u tome roku, a ne uloži ni osnivačku žalbu protiv rješenja kojim je pozvan da je ispuni, registarski sud će donijeti odluku o prestanku društva.

Svojstvo pravne osobe

Upisom u trgovački registar društvo s ograničenom odgovornošću stječe

Postoji li dužnost plaćanja kamata?

Zakonske zatezne kamate

Član društva koji pravodobno ne uplati ulog, dužan je društvu platiti

Kako isključiti člana društva koji je u zakašnjenju?


Član društva koji je u zakašnjenju s uplatom uloga društvo može pisanim putem pozvati da ispuni svoju obvezu u naknadnome roku koji mu se za to mora dati uz upozorenje da će, ako ne uplati temeljni ulog, biti isključen iz društva. Poziv se mora poslati preporučenim pismom, a naknadni rok ne može biti kraći od mjesec dana. Ako se poziv upućuje za više članova, naknadni rok za sve mora biti jednak. Društvo može protiv članova ustati stužbom kojom traži da uplati ulog, što ne otklanja mogućnost da ga se isključi iz društva. Nije dopušteno od toga izuzeti pojedine članove društva koji kasne s uplatom uloga. Nakon bezuspješnog proteka naknadnog roka uprava društva oglašava da je član u korist društva izgubio svoj poslovni udio i djelomičnu uplatu uloga. Izjava društva o tome priopćava se članu preporučenim pismom. Isključeni član gubi sva prava u društvu ali mu i dalje odgovara za uplatu neuplaćenog dijela uloga. Za to odgovara prije drugih članova društva. Time se ne isključuje njegova odgovornost društvu za štetu. Društvo prema svom članu koji kasni sa uplatom temeljnog uloga može tražiti tri mogućnosti za naplatu, prava na tužbu radi uplate uloga, pravo na naknadu štete i pravo na isključenje.

Kakva je odgovornost prednika?

Za uplatu iznosa kojega duguje isključeni član društva uključujući i kamate društvu odgovaraju njegov neposredni prednik i svi raniji prednici u društvu koji su bili upisani u knjizi poslovnih udjela u tijeku posljednjih pet godinaprije nego što je isključenome članu društva bio poslan poziv za uplatu uloga. Isplatu se može tražiti od ranijeg prednika samo ako obvezu ne podmiri njegov slijednik. Smatra se da slijednik nije podmirio obvezu ako to ne učini u roku od mjesec dana od kada mu se za to uputi poziv preporučenim pismom i o tome na isti način obavijesti njegovog prednika. Uplatom preostaloga dijela uloga pravnik stječe poslovni udio svoga pravnog slijednika u društvu, ako on već nije prodan po odredbama članka 402 Z.T.D. U članku 401. Z.T.D. predviđa se odgovornost prednika u društvu, a koji su bili upisani u knjizi poslovnih udjela u posljednjih pet godina. Isplatu se može tražiti od ranijeg prednika samo ako obvezu ne podmiri njegov slijednik.Smatra se da slijednik nije podmirio obvezu ako to ne učini u roku od trideset dana, a za što je po izmjeni i dopuni zakona zato potreban poziv preporučenim pismom i tome na isti način obavijesti njegovog prednika.

Kako prodati poslovni udjel?

Prodaja javnim nadmetanjem

Ako se ne može postići da pravni prednici člana koji nije uplatio cijeli ulog uplate zaostali dio uplate ili član nema pravnih prednika, društvo može njegov poslovni udio

Javna dražba

Člankom 402. Z.T.D. dati su uvjeti i trenutak stjecanja prava podjele udjela koji se može prodati javnim nadmetanjem, a mogu i preuzeti neki članovi društva. Na drugačiji način prodaja je moguća samo ako se s time s

Koja je odgovornost člana društva?

Podmirenje obveze plaćanja udjela

Ako društvo ne može postići da preostali dio uloga isključenoga člana uplate njegovi pravni prednici niti za to može namaknuti sredstva prodajom njegovog poslovnog udjela, neplaćeni iznos moraju

Ako se poslovni udio naknadno proda, iz postignutog utroška moraju se članovima društva nadoknaditi iznosi koje su uplatili društvu po odredbama stavka 1. ovog članka, a ono što preostane mora se koristiti za pomirenje onoga što još nije podmireno društvu na ime uplate temeljnog uloga isključenog člana i ostatak tome članu. U članku 403., stavak 1. Z.T.D. utvrđena je načelna odredba da svi članovi društva su odgovorni za ispunjenje uplate temeljnog kapitala a nakon što je društvo osnovano. U stavu 2. Z.T.D. utvrđuje se opseg odgovornosti članova društva a koja u svakom slučaju obuhvaća i zatezne kamate.

Kakva je odgovornost u stečaju?

Solidarna odgovornost članova

Članovi društva koje je u stečaju solidarno odgovaraju za uplatu dijela temeljnog kapitala društva koji nije uplaćen, ako su te uplate potrebne za to da bi se podmirili vjerovnici. Za ostvarenje odgovornosti članova društva nije potrebno da se prethodno postupi po odredbama članka 402. Z.T.D. i 403.Z.T.D.. Za uplatu dijela temeljnoga kapitala društva koji nije uplaćen odgovaraju i pravni prednici članova društva pod uvjetima propisanima učlanku 401. Z.T.D. Osobe iz ovoga članka imaju Nevaljane su odredbe društvenog ugovora i druge pravne radnje koje su suprotne odredbama članka 400. Z.T.D. do 403. Z.T.D. i članka 404. Z.T.D. stavka 1. Z.T.D. Članak 405. Z.T.D. utvrđuje da su nevaljane odredbe društvenog ugovora i pravne radnje koje su suprotne odredbama članka 400.Z.T.D. do 403. Z.T.D. i članka 404. stavka 1. Z.T.D.

Što se događa kod vraćanja temeljnog uloga, podjele dobiti?

Kamata na uplaćeni temeljni ulog


Odlukom o upotrebi dobiti članovi društva mogu, ako se društvenim ugovorom drugačije ne odredi, iznos dobiti u potpunosti ili dijelom unijeti u rezerve društva ili ostaviti kao neraspoređenu dobit. Dobit iz stavka 1. ovoga članka dijeli se sa članovima, ako nema drugačije odredbe u društvenome ugovoru, u omjeru njihovih uplaćenih temeljnih uloga. Društvo smije za povremene činidbe iz članka 391. stavka 6. Z.T.D. na koje su članovi društva, pored uplate temeljnog uloga, obvezni po društvenome ugovoru isplatiti i naknadu određenu po mjerilima iz društvenog ugovora, ali ona ne smije prijeći vrijednosti tih činidbi bez obzira na to iskazuje li se u računu dobiti i gubitka neto dobit društva. Ako je upravi ili nadzornome organu u vrijeme između kraja poslovne godine i odluke članova o godišnjim financijskim izvješćima poznato da je imovinsko stanje društva zbog gubitka ili smanjenja vrijednosti temeljnog kapitala značajno i ne samo prolazno pogoršano, iz podjele se mora isključiti dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitka u visini pretrpljenog smanjenja imovine i prenijeti na račun tekuće poslovne godine. Članak 406. Z.T.D. predviđa da se članovima društva ne smije isplatiti kamata na uplaćeni temeljni ulog a niti vratiti uplaćeni temeljni ulog. Sve dok društvo postoji oni imaju pravo tražiti da im se isplati godišnja dobit i neraspoređena dobit iz ranijih godina umanjena za gubitke iz ranijih godina u mjeri u kojoj to nije isključeno zakonom, društvenim ugovorom ili odlukom članova o uporabi dobiti. Odlukom o upotrebi dobiti članovi društva mogu ako se društvenim ugovorom drugačije ne odredi, iznos dobiti u potpunosti ili djelom unijeti u rezervu društva ili ostaviti kao neraspoređenu dobit.

Što se događa u slučaju nedopuštenih primanja?

Naplata društva

Članovi društva kojima društvo nešto isplati protivno propisima Z.T.D., odredbama društvenog ugovora ili odlukama društva,

Zastara zahtjeva društva

Osobe navedene u odredbama prethodnih stavaka ovoga članka

Zajam

Član koji društvu u vrijeme kad je ono u krizi umjesto da mu pribavi vlastiti kapital, kada bi mu ga inače uredni gospodarstvenici trebali pribaviti,

Pravila o nadomještanju kapitala

Odredbe iz naknadnih članka na odgovarajući se način primjenjuju i na druge pravne radnje članova društva i trećim osobama koje u gospodarskom smislu odgovaraju davanju zajma. Pravila o nadomještanju vlastitog kapitala društva ne vrijede za člana društva koji ne vodi njegove poslovne, a čiji se poslovni udio odnosi na desetinu ili manji dio temeljnog kapitala društva. Stekne li zajmodavac društva u krizi u to vrijeme poslovne udjele u tom društvu u cilju da se prevlada krizno stanje,

Kako odrediti poslovni udjel?

Veličina preuzetog temeljnog uloga

Poslovni udjel je pojam kojim se označava skup svih prava i obveza koje pripadaju jednom članu društva s ograničenom odgovornošću temeljem preuzetog temeljnog uloga i koja su u vezi s preuzetim temeljnim ulogom, a što će ovisiti o sklopljenom društvenom ugovoru. Na osnovu članka 385. st.1. Z.T.D. u trenutku osnivanja društva članu društva može pripadati samo jedan poslovni udjel. No naknadno on može steći u još jedan ili više ili sve poslovne udjele u tom društvu.

Što se upisuje u knjigu poslovnih udjela?

Potpisani popis članova društva

Ako je javni bilježnik sudjelovao u promjeni članova društva, dužan je bez odgađanja nakon što je ona učinjena, bez obzira na eventualno kasnije razloge njezine nevaljanosti, umjesto članova uprave potpisati popis članova društva i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu, a jedan društvu. Na tom popisu javni bilježnik mora potvrditi da sve što je u popisu navedeno odgovara promjenama u kojima je sudjelovao i da su podaci u skladu s podacima u posljednjem popisu koji je bio predan registarskom sudu. Članovi uprave odgovaraju društvu na temelju odredaba članka 397. st.1., 5.i 6. Z.T.D. te članka 430. Z.T.D. za točnost podataka u knjizi poslovnih udjela, za popise koje su predali i izjave koje su dali sudu.

Obveza vođenja poslovnih knjiga

Iz članka 410. Z.T.D. utvrđuje se tko i od kada vodi knjigu poslovnih udjela te određeno u članku 10. st.1. Z.T.D. da je to dužna voditi uprava društva te da je knjiga poslovnih udjela javna isprava jer svaka osoba koja može dokazati da zato ima pravni interes ima pravo da u radno vrijeme razgleda knjigu poslovnih udjela. U članku 410. st. 2. Z.T.D. utvrđuje se sadržaj knjige poslovnih udjela. U članku 410. st 3. Z.T.D. utvrđuje se obveza članova uprave društva da promjene u knjigu poslovnih udjela svakog siječnja u godini predaju registru suda od uprave popisani popis članova društva s navođenjem visina njihovih temeljnih uloga. U članku 410. st. 4. Z.T.D. predviđa se odgovornost uprave odnosno članova uprave odgovaraju društvu solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom za štetu nanesenu vjerovnicima i članovima društva te drugim osobama ako bi ona bila pričinjena zbog netočnog upisa u knjizi poslovnih udjela ili nepravodobnog upisa ili izjava danih sudu ili zbog nedavanja izjave koje su po zakonu bili dužni dati.

Kakav je učinak upisa u knjigu poslovnih udjela?

Neslaganja stanja upisa

Izmjenom i dopunom članak 411. Z.T.D. zakonodavac je točno naveo na koji način se smatra da je izvršen upis u knjigu poslovnih udjela i što se smatra da je pravovaljano u slučaju neslaganja stanja upisa u knjizi poslovnih udjela i sadržajem obavijesti o članovima društva koje registarskom sudu dostavlja uprava društva te ako to nije suglasno onda se smatra da je pravovaljani upis knjiga poslovnih udjela članova društva koji su navedeni u društvenom ugovoru odnosno osobe navedene u spomenutoj obavijesti, a ako društvo ima samo jednog člana da je to osoba upisana u sudskom registru.

Kako raspolagat poslovnim udjelom?

Prijenos poslovnog udjela

Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati. Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela tog člana zadržava samostalnost. Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Za prijenos poslovnog udjela

Izjava o zalaganju

Poslovni udio uz kojeg je vezana obaveza ispunjenja dodatnih činidbi može se prenositi samo u suglasnost društva.

Kako prenijeti poslovni udjel uz suglasnost društva?


Ako je društvenim ugovorom predviđeno da se poslovni udio može prenijeti na drugu osobu samo uz suglasnost društva, član društva koji želi prenijeti taj udio može, ne da li mu se ta suglasnost za poslovni udio za koji je u cjelini uplaćen ulog, tražiti od suda iz člana 40. Z.T.D. da mu dozvoli prijenos tog udjela. Sud će dozvoliti prijenos poslovnog udjela ako nema valjanih razloga zato da uskrati davanje dozvole za prijenos a prijenos se može obaviti bez štete za društvo, njegove članove i vjerovnike. Prije donošenja odluke sud mora saslušati uprave i člana društva koji traži dozvolu za prijenos poslovnog udjela. Kada sud da suglasnost za prijenos poslovnog udjela, član društva ne može taj udio prenijeti osobi kojoj on želi ako društvo u roku od mjesec dana po pravomoćnosti odluke suda preporučenim pismom obavijesti člana društva da dopušta da se posljednji udio uz iste uvjete prenese nekom drugom.

Procjena udjela

Ako se poslovni udio koje se može prenijeti samo uz suglasnost društva treba prodati u sudskom ovršnom postupku,

Kakav je pravni položaj stjecatelja poslovnog udjela?

Pravne radnje

Prema stjecatelju poslovnog udjela vrijede glede odnosa u društvu pravne radnje poduzete prema onome tko je taj udio prenio i radnje koje je on poduzeo prije nego što je društvu prijavljen prijenos poslovnom udjela. Za ispunjenje činidbi koje se na temelju poslovnog udjela moraju ispuniti društvu po obvezi koja postoji u vrijeme kada je društvu podnesena prijava za upis prijenosa tog udjela u knjigu poslovnih udjela,

Solidarna odgovornost

Iz članka 415. proizlazi da stjecatelj poslovnog udjela stupa u pravni položaj prenositelja.

Kada se poslovni udio može dijeliti?

Djeljenje poslovnog udjela

Poslovni udio može se dijeliti, izuzev nasljeđivanjem, samo onda ako članovima društva društvenim ugovorom dopušteno da prenose dijelove svog poslovnog udjela. Kod toga se može predvidjeti da je za svako prenošenje djela poslovnog udjela potrebna suglasnost društva ili pak samo za prenošenje osobama koje nisu članovi društva.
Suglasnost društva mora se dati u pismenom obliku. U njoj se moraju navesti osoba stjecatelja i iznos temeljnog uloga koji on preuzima. Na podjelu poslovnog udjela primjenjuju se odredbe ovog zakona o najmanjem iznosu temeljnog uloga i o najmanjem iznosu koji se zato mora uplatiti.članku 416. Z.T.D. utvrđuje se djeljivost udjela, a zašto je potrebno da se kumulativno ispune dva uvjeta - u društveni ugovor potrebno je unijeti odredbu o dopustivosti prijenosa djela poslovnih udjela i sklopiti ugovor o prijenosu djela poslovnog udjela. Proizlazi da se društvenim ugovorom može odrediti da je potrebna suglasnost društva i za podjelu poslovnih udjela nasljednicima umrlog člana društva. Ta se suglasnost mora dati u pisanom obliku i u njoj se navesti osoba stjecatelja i iznos temeljnog uloga koji on preuzima. Na podjelu poslovnog udjela primjenjuju se odredbe ovog Zakona o najmanjem iznosu temeljnog uloga i o najmanjem iznosu koji se zato mora uplatiti.

Kako društvo može stjecati vlastite poslovne udjele?

Zalog vlastitog poslovnog udjela

Društvo ne može stjecati ni uzimati u zalog vlastite poslovne udjele za koje nije u cjelini uplaćen temeljni ulog. Društvo može stjecati vlastite poslovne udjele za koje je u cjelini uplaćen temeljni ulog ako to čini imovinom koja prelazi iznosi temeljnog kapitala društva i ako društvo može po zakonu stvoriti propisane rezerve za stjecanje vlastitih udjela a da time ne smanjuje temeljni kapital društva ni rezerve koje mora stvarati na temelju društvenog ugovora koje ne smiju upotrijebiti za isplate članovima društva. Prava i obveze iz vlastitog poslovnog udjela miruju. Društvo može uzeti u zalog i poslovne udjele samo ako je ukupni iznos tražbina osiguran i zalogom poslovnih udjela niži od vrijednosti udjela, ili ako je vrijednost poslovnih udjela koji se uzimaju u zalog niža od toga, da iznos tražbina nije veći od one imovine društva čija vrijednost prelazi iznos njegovog temeljnog kapitala. Stjecanje vlastitih poslovnih udjela dopušteno je i kada se to čini radi davanja otpremnine članovima društva zbog provedene statusne promjene društva, ako se poslovni udio stekne u roku od 6 mj. od provedene promjene ili pravomoćnosti sudske odluke, a društvo može stvoriti propisane rezerve za vlastite poslovne udjele tako da se time ne smanji temeljni kapital društva ni rezerve predviđene društvenim ugovorom koje društvo ne smije koristiti za isplate svojim članovima.

Kada je moguće povlačenje (amortizacija) poslovnog udjela?

Povlačenje poslovnog udjela

Iz članka 419. Z.T.D. proizlazi da se poslovni udjel može povući samo ako je to predviđeno društvenim ugovorom. Povlačenje poslovnog udjela moguće je bez suglasnosti imatelja udjela ako su pretpostavke zato bile utvrđene u društvenom ugovoru prije nego je on stekao taj udio. Amortizacija uz suglasnost člana društva kojem taj poslovni udio pripada moguća je ali to mora biti predviđeno ugovorom jer ta suglasnost je potvrdna što povlačenjem prestaje udio, a time i članstvo i članska prava u društvu. Povlačenje poslovnog udjela bez suglasnosti člana kojem ona pripada moguća je samoako su pretpostavke za to povlačenje bile utvrđene društvenim ugovorom prije nego što je taj član stekao poslovni udio. Uz suglasnost člana ili bez njegove suglasnosti on ima pravo na povrat uloženih sredstava ali samo ako taj povrat ne bi doveo do smanjenja temeljnog kapitala društva.

Kako isključiti člana iz društva?


Društvenim ugovorom može se odrediti da član može istupiti iz društva i da ga društvo može isključiti. Tada se moraju odrediti i uvjeti, postupak i posljedice istupanja ili isključenja člana iz društva. Bez obzira na odredbe prethodnog stavka ovog članka član društva može tužbom kod suda zahtijevati istupanje iz društva ako za to postoje opravdani razlozi. Opravdani razlozi za istupanje iz društva postoje naročito ako mu ostali članovi društva ili neki od organa društva prouzroče štetu, ako je spriječen u ostvarenju svojih prava u društvu ili mu neki organ društva nameće nesrazmijerne obveze. U tužbi se mora navesti i iznos naknade za poslovni udio te odrediti primjereni rok za njeno plaćanje članu koji istupa iz društva. Usvoje li službeni zahtjev, sud mora odrediti iznos naknade tržišne vrijednosti tužiteljeva poslovnog udjela i naložiti da mu je društvo isplati u roku određenom u presudi. Pri određivanju spomenutog roka sud će voditi brigu o stanju društva i njegovim poslovnim potrebama. Društvo ipak može tužbom podignutom protiv svog člana zahtijevati da ga sud isključi iz društva ako za to postoji važan razlog. Važan razlog za isključenje člana iz društva je njegovo ponašanje kojim se onemogućuje ili znatno otežava postizanje cilja društva pa se zbog toga njegov ostanak u društvu čini za društvo nepodnošljivim. Tužbu mogu podići i svi ostali članovi društva. U njoj se mora navesti i iznos naknade te primjereni rok za plaćanje naknade isključenom članu društva. Sud izriče isključenje člana iz društva pod odgodnim uvjetom da mu društvo isplati u presudi određenu naknadu tržišne vrijednosti poslovnog udjela u roku kojem odredi u presudi. Pri određivanju spomenutog roka sud će uzeti u obzir stanje društva i njegove poslovne potrebe.

Istupanje iz društva

Iz članka 420. Z.T.D. proizlazi da se društvenim ugovorom može odrediti da član može istupiti iz društva, a isto tako i mogućnost da se može isključiti, ali se tada u društvenom ugovoru moraju odrediti:

Razlozi isključivanja člana

Zakonodavac izričito navodi koji su to važni razlozi za isključenje člana iz društva. Ponašanje člana društva za kojeg se traži isključenje iz društva mora biti takve naravi da

Kada prestaje članstvo člana društva?

Istupanjem i isključenjem člana prestaje njegovo članstvo u društvu i sva prava koja iz tog proizlaze. Član koji istupi iz društva i član koji je iz društva isključen imaju pravo da im se nadoknadi tržišna vrijednost njihova poslovnoga udjela kakva je bila u vrijeme istupanja, odnosno isključenja. Ako je ulog člana društva bio u stvarima ili u pravima, on ima pravo da mu se uloženo vrati, ali ne prije nego što prođu tri mjeseca od istupanja, odnosno od isključenja iz društva. Kod toga ne može tražiti naknadu štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijednosti onoga što je uložio te ako je do toga došlo redovnom upotrebom. Ako društvo od člana društva traži naknadu pričinjene štete ili član treba da ispuni neke druge obveze prema društvu, vrijednost temeljnog uloga neće mu se nadoknaditi dok ne podmiri štetu niti ispuni te obveze. Članstvo u društvu člana koji je istupio iz društva i člana koji je iz njega isključen prestaje kad im se isplati naknada iz st. 2 ovoga članka.

Što je uprava društva?

Uprava je tijelo koje vodi poslove društva i zastupa društvo. Na temeljučlanka 422., stavak 1 Z.T.D. sastoji se od jednog ili više direktora. Na temeljučlanka 423., stav 1 Z.T.D. uprava se može sastojati od poslovno sposobno fizičkih osoba iz čega proizlazi da pravna osoba ne može biti članom uprave. Upravu postavljaju članovi društva na skupštini društva, a ako postoji nadzorni odbor onda upravu imenuje nadzorni odbor. Na osnovu članka 423, stav 4. Z.T.D. , društvenim ugovorom može se predvidjeti da upravu imenuje neko javno pravno tijelo. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u

 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: