Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Načini prestanka ugovora o radu - Članak 112. (ZOR)

29.5.2020, , Izvor: Verlag Dashöfer

3.15.1 Načini prestanka ugovora o radu – Članak 112. (ZOR)

Darko Graf dipl. iur.


Ugovor o radu prestaje:

  1. smrću radnika
  2. smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima
  3. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme
  4. kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore
  5. sporazumom radnika i poslodavca
  6. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad
  7. otkazom
  8. odlukom nadležnog suda.


Ovim su člankom propisane sve moguće pravne osnove prestanka ugovora o radu. Stoga kažemo da su navedene pravne osnove taksativno navedene i njihov popis predstavlja zatvorenu listu. Kao što je za radni odnos propisano odredbom čl. 10. st. 1 pravnih osnova.

Smrt kao pravna osnova prestanka ugovora o radu logična je posljedica načela da se ugovor o radu sklapa radi osobnog obavljanja rada odnosno s obzirom na osobna svojstva neke od ugovornih strana (ili obje). Kada jedna ugovorna strana umre (a to može biti i poslodavac – obrtnik), nema niti ugovora o radu, jer je prestao u trenutku smrti te ugovorne strane. Nije potrebno niti moguće ugovor o radu u tom slučaju posebno otkazivati ili bilo što drugo u tom smislu činiti. Novinu u Zakonu o radu (Narodne novine br. 93/14) od 7. kolovoza 2014. godine predstavlja činjenica da se sada i smrt poslodavca fizičke osobe ili prestanak obrta po sili zakona ili brisanje trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima izričito navodi pod toč. 2. kao jedna od mogućih pravnih osnova za prestanak ugovora o radu. Iako navedena pravna osnova nije izričito bila navedena u starom Zakonu o radu (Narodne novine br. 149/09, 61/11, 82/12, 73/13), svejedno je ugovor o radu mogao i tada mogao prestati smrću poslodavca fizičke osobe (npr. obrtnika), kako smo u gornjem primjeru naveli, jer su se u tom slučaju, pod uvjetima ranijeg zakonodavnog uređenja, primjenjivale općenite odredbe obveznog prava (Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015 i 29/2018) koji u svome čl. 213 sada slučaj).

Zakon o obrtu (Narodne novine 143/2013 i 127/2019) u svom čl. 45. st. 1. da “Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona“, a u čl. 47 sili zakona:

1. smrću obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta na temelju članka 39. ovoga Zakona

2. ako nasljednici obrtnika propuste rok iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona i izgube pravo prijenosa obrta

3. ako nasljednici propuste rok iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona i izgube pravo prijenosa obrta nakon okončanja ostavinskog postupka

4. ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta (glava XXIII. Kaznena djela protiv gospodarstva, članci 247., 252., 253., 254., 256., 258. i 265. iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 79/12., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18.)

5. ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice

6. ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca

7. ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 7 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta.

8. ako obrtnik sa sjedištem obrta na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima propusti rok za polaganje majstorskog ispita iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona.

U svim tim slučajevima mjesno nadležno upranvo tijleo rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona i po izvršnosti rješenja briše obrt iz Obrtnog registra.

Pojam trgovca pojedinca regulira odredba čl. 3. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 152/2011 - Zakon o trgovačkim društvima (pročišćeni tekst), 111/2012, 125/2011, 68/2013, 110/2015 i 40/2019), gdje se navodi kako je trgovac pojedinac fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac. Fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a dužna je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna. Obrtnik mora podnijeti prijavu za upis u sudski registar u roku od 60 dana nakon podnošenja

 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: