Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Oblik, obrazloženje i dostava otkaza - Članak 120. (ZOR)

29.5.2020, , Izvor: Verlag Dashöfer

3.15.9 Oblik, obrazloženje i dostava otkaza – Članak 120. (ZOR)

Darko Graf dipl. iur.


(1) Otkaz mora biti u pisanom obliku.

(2) Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

(3) Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.


Odredbe citiranog članka sadržajno odgovaraju odredbama čl. 112. starog Zakona o radu (Narodne novine br. 149/09, 61/11, 82/12, 73/13). Ovim su člankom propisana tri najvažnija elementa svake odluke o otkazu, bez kojih je otkaz nezakonit i ne proizvodi pravne učinke. U našem pravu, svaka odluka o otkazu mora biti u pisanom obliku i ne postoji usmeno otkazivanje kakvo se može vidjeti u pojedinim stranim televizijskim serijama. Svoju odluku o otkazu mora sastaviti u pisanom obliku čak i radnik kada redovito otkazuje svoj ugovor o radu, u kojem je slučaju ne mora obrazložiti. Međutim, pisani oblik odluke o otkazu nitko ne može izbjeći. To je ujedno propisano i zbog druge bitne karakteristike odluke o otkazu – da mora biti obrazložen. Iznimka od toga pravila propisana je odredbom čl. 115. st. 4. Zakona o radu samo za odluke o redovitom otkazu koji daje radnik poslodavcu. Detaljno obrazloženje odluke o otkazu daje mogućnost sudu u eventualnom sudskom postupku, ako do njega dođe, da na nedvojben način utvrdi je li odluka u trenutku njezina donošenja bila valjana odnosno zakonita, točnije, je li postojao valjani razlog upravo za tu vrstu odluke o otkazu za koju se poslodavac u konkretnom slučaju odlučio. Predmet sudskog spora u kojemu radnik pobija zakonitost odluke o otkazu upravo je postojanje ili nepostojanje valjanog razloga za konkretnu vrstu odluke. Zbog toga je od iznimne važnosti za svaku odluku o otkazu ugovora o radu da sadrži detaljno obrazloženje iz kojega će se moći vidjeti i provjeriti stvarni razlozi njezina donošenja. Kako bi odluka o otkazu mogla imati pravne učinke, mora biti dostavljena ugovornoj strani kojoj se otkazuje. Naime, u pravu uopće, pa onda i u radnom pravu, od velike je važnosti upravo institut dostave. On jamči da je adresat određenog pismena, u konkretnom slučaju - odluke o otkazu, tu odluku primio točno određenog dana te da mu od toga dana teku određeni rokovi za izjavljivanje pravnih lijekova protiv te i takve odluke. Da odluka o otkazu kojim slučajem ne mora biti u pisanom obliku, kako to propisuje odredba stavka 1. citiranog članka, ne bi mogla biti niti dostavljena, pa bi se moralo posredno dokazivati kada je radnika saznao za njezin sadržaj. Zbog toga su sva bitna svojstva odluke o otkazu, navedena u ovome članku, međusobno vezana. Ako otkaz nije u pisanom obliku, nije obrazložen, ili ako nije dostavljen radniku Poslodavac čini najteži prekršaj iz Zakona o radu za koji je propisana novčana kazna u rasponu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna (čl. 229. st. 1. toč. 35.) Što se tiče načina dostave, poslodavci imaju mogućnost ovaj postupak odnosno način dostave regulirati sami ((pravilnikom o radu), ako to nije učinjeno u pregovorima s reprezentativnim sindikatom (kolektivnim ugovorom) i radničkim vijećem (sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca), ali ako postupak dostave nije uređen kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, primjenjuju se na odgovarajući način odredbe o dostavi iz propisa kojima je uređen parnični postupak (čl. 132. Zakona o radu). Taj propis je Zakon o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011 - Zakon o parničnom postupku (pročišćeni tekst), 25/2013, 89/2014 i 70/2019). Njime je na

 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: